(Hrvatski) Koja Hrvatska će prevladati – otvorena ili ona koja živi u prošlosti?

Featured image

Sorry, this entry is only available in Croatian. For the sake of viewer convenience, the content is shown below in the alternative language. You may click the link to switch the active language.

Hrvatska u ekonomskom pogledu nigdje ne ide. Imamo velik državni sektor i mali privatni sektor koji se pokušava u svemu tome naći. Istina je da Hrvatska neće pasti u recesiju zbog problema u Agrokoru. Kod nas je stvorena fama da 150 tisuća radnih mjesta pati zbog Agrokora – što nije točno. On se naprosto nije na vrijeme prilagođavao tržištu – rekao je Velimir Šonje, jedan od najuglednijih domaćih ekonomista, direktor Arhivanalitike.

Panel “Hrvatska ide naprijed?” među stručnjacima je potaknuo debatu o tome postoje li dvije Hrvatske – ona koja želi zadržati postojeći ekonomski model i ona koja želi otvorenije gospodarstvo.

Vjekoslav Jadrešić, predsjednik uprave kompanije CROZ pokazao je kako hrvatska kompanija može uspjeti vani. U IT industriji su i ostvaruju trećinu prihoda u inozemstvu, a nadaju se da će do 2020. godine to biti i 50 posto. Otvorili su urede u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

– Rekao bih da je IT jedna od grana kojoj u Hvatskoj jako dobro ide. Svi smo voljni i željni krenuti u tržišne borbe i donijeti posao u Hrvatsku. U našem slučaju za to nam ne trebaju veze, jer imamo velike sreće da radimo za kompleksne sustave gdje se zahtijeva veliko znanje. Mi zapravo imamo problem s nalaženjem ljudi, nema ljudi koliko potražnje za njima – rekao je i dodao kako je i došao na Weekend Media Festival, ne bi li stvorio kontakte i privukao ljude.

Ti ljudi izlaze iz škola i potrebno im je i znanje za takav posao. Međutim mi kao država u ljude u zadnjih 27 godina ulažemo izuzetno malo, zapravo smo ljude zanemarili, nadovezao se Boris Jokić, bivši voditelj tima koji je radio na kurikularnoj reformi, znanstvenik i psiholog koji prati društvene i psihološke efekte učenja na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

– Godine 1986. u hrvatskim osnovnim školama bilo je 640 tisuća učenika, prošle godine njih 320 tisuća. Nitko zbog toga ne brine. Naše istraživanje među učenicima sedmih razreda pokazalo je da im je važno imati siguran i stabilan posao. To je nevjerojatno. Zbog toga nam treba zazvoniti alarm u glavama – rekao je Jokić.

– Konkurencija je uvijek dobra, a kod nas je vrlo malo privatnih ponuđača edukativnih usluga. U javnom sektoru su privatne usluge isto male. Trebalo bi raditi da se poveća konkurencija unutar javnog sektora i omogući da se privatni sektor razvije – mišljenja je Mladen Fruk, partner konzultantske kompanije McKinsey & Company za Hrvatsku.