Treba li uvesti gradonačelnike koji će biti zaduženi za noćni život?

Featured image

Koliko je noćni život vibrantan u Zagrebu, a koliko u Beogradu? Zašto grad ne ulaže više u noćne klubove i kakve su bile osamdesete? Pitanja su to na koja su odgovore ponudili sudionici panela “Noćni Život 2.0”.

U Zagrebu i Beogradu razvile su se potpuno drugačije scene.

“Mi smo prije bili nekoliko centara u jednoj državi, postojala je zdrava kompeticija. Sada se sve što se događa u Hrvatskoj, slijeva u Zagreb, a sve što se događa u Srbiji, slijeva se u Beograd.”, komentirao je Sergej Trifunović.

23.9.2016., Rovinj - 9. Weekend Media Festival 2016. Panel Nocni zivot 2.0. Photo: Petar Glebov/PIXSELL

Glavni problem svih ugostitelja i vlasnika klubova, zaključili su sudionici panela, jest manjak potpore lokalne vlasti i percepcija kako su svi oni “kontroverzni poduzetnici” koji svoje bogatstvo mogu zahvaliti ilegalnim djelatnostima. Najveći problem su radno vrijeme i susjedi koji, iako je razumljivo da žele svoj mir, nerijetko uništavaju poslovanje objekta i uništavaju reputaciju kluba.

23.9.2016., Rovinj - 9. Weekend Media Festival 2016. Panel Nocni zivot 2.0. Photo: Petar Glebov/PIXSELL

Potrebna je suradnja. Veliki gradovi u Europi imaju noćne gradonačelnike koji su zaduženi za noćni doživljaj grada i razvoj clubbing turizma. Balkan ima perspektivu biti u rangu sa svjetskim metropolama, ali isključivo uz suradnju s vlastima. Sinergija obje strane je ključna kako bi noćni život imao isti kulturni utjecaj kao što je imao u ne tako davnom osamdesetima, zaključili su sudionici panela.